U sklopu obilježavanja Dana Kotoribe i Križevskog prošćenja u jesen 2002. godine kotoripski crkveni zbor proslavio je 35. godišnjicu djelovanja kao četveroglasni zbor, a isto tako obilježena je i 100. obljetnica blagoslova crkvenih orgulja.
Kotoripski crkveni zbor mnogo je stariji. Početkom 17. stoljeća pojavljuju se u našim župama prvi službeni učitelji koje povijesni izvori nazivaju "ljudi magistri", odnosno učitelji, orguljaši, kantori ili školnici. Zadaća im je bila da svojim sviranjem i pjevanjem uljepšaju bogoslužje u crkvi, ali i da poučavaju djecu u vjeronauku, u čitanju i pisanju. Njihova je služba bila uvijek crkvena, a župnici su nadgledali njihov rad.
1902. g. nabavljene su i blagoslovljene nove orgulje u župnoj crkvi kod orguljara Augustera i sina u Pećuhu. Po uzoru na crkveni zbor kojeg je u Maloj Subotici osnovao svećenik Ignacije Lipnjak, a u sklopu akcije protiv mađarizacije, Juraj Lajtman, župnik u Kotoribi, 1909. g. osniva dvoglasni zbor. U vrijeme župnikovanja J. Lajtmana k njemu dolazi često Vinko Žganec radi prikupljanja međimurskih popevki. Svojim hrvatskim djelovanjem došao je u sukob s mađarskim činovnicima. U to je doba orguljaš bio Florijan Siladi. Razdoblje od 1916. - 1927. g. posebno se ističe u plodonosnom i lijepom radu zbora pod vodstvom orguljaša Vinka Baloga.
Zbog političkog pritiska u doba župnika Ferdinanda Erenrajha zbor prestaje djelovati, ali se ponovno javlja 1932. g. dolaskom župnika Stjepana Maleca. Tada je organiziran četveroglasni zbor križara i križarica pod vodstvom Vinka Baloga. On se isticao lijepim glasom pa ga je zapazio prethodni orguljaš Florijan Siladi. Samoinicijativno je počeo učiti svirati orgulje, a bio je i na školovanju u Celju. Bila je to poznata Bervarova škola u kojoj su odgajani najbolji orguljaši.
Zbog političkih razloga od pjevanja u zboru 1937. g. odustali su muški članovi.
Na poticaj mladog župnika Ignacija Zadravca 1967. g. opet se obnavlja mješoviti pjevački zbor koji djeluje 35 godina. Gotovo 10 godina zbor je vodio sada već bivši župnik prečasni Blaž Horvat na čemu mu članovi zbora velikodušno zahvaljuju, a unatrag pet godina vodstvo zbora preuzima mladi orguljaš Damir Kadija, koji je završio orguljaško-kantorsku školu pri Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Zbor osim na misama nastupa na raznim manifestacijama za potrebe mjesta i župe Kotoriba, ali često i izvan Kotoribe. Nastupali su tako u našoj prvostolnici u Zagrebu, u varaždinskoj katedrali, u Krašiću, rodnoj župi našeg blaženika Alojzija Stepinca, imali su i cjelovečernji koncert u crkvi sv. Katarine u Zagrebu u sklopu pasijanske baštine. Nastupi su bili i u Čakovcu za proštenje Gospe od Anđela ili Porcijunkule, na Trsatu, u Svetoj Mariji, Mlinarcima itd.
Osim crkveno-liturgijskog pjevanja zbor gaji i međimursku popijevku kojom nastupa na raznim priredbama, kao npr. povodom Majčinog dana, Dana državnosti čuvajući baštinu naših očeva i djedova koji pjevuše ove pjesme više od stotinjak godina mrveći ovu našu zemlju hraniteljicu.
Rado u svoju sredinu primaju i druge zborove, posebno one od kojih mogu nešto naučiti. Ugostili su tako muški katedralni zbor iz Zagreba, svjetski poznatog orguljaša Anđelka Klobučara, Bogoslovni oktet, Zbor liječnika iz Zagreba, zbor mladih "Nova nada", varaždinski katedralni zbor i mnoge druge.
Danas zbor broji 36 članova, od čega 13 muških i 23 ženskih.

---