Još je od sredine 19. stoljeća poznato kako su ritam disanja i promjene u srčanom ritmu povezani. Generalno, puls se ubrzava tijekom udisaja, a usporava za vrijeme izdisaja. "Kad izdahnemo, aktivira se živac vagus za kojeg smatramo da ide od moždanog debla pa sve do srca", rekao je glavni autor studije sa Sveučilišta u GA¶teburgu, Bjorn Vickhoff. "Kad se živac aktivira, srce lupa sporije."

Respiratorna sinusna aritmija (promjene u srčanom ritmu uzrokovane disanjem), javlja se kod aktivnosti koje se preporučuju za poboljšanje zdravlja, poput yoge ili recitiranja molitvi. Otkriveno je da moljenje krunice potiče ritam disanja jednom u svakih 10 sekundi, a upravo takav ritam stvara najsnažniju respiratornu sinusnu aritmiju.

Vickhoffov je tim pratio srčani ritam 15 članova zbora dok su pjevali, a rezultati su pokazali kako se slična aritmija može postići i pjevanjem. Istraživanje je pokazalo i kako se srčani ritam svakog pjevača sinkronizirao sa srčanim ritmom ostalih članova zbora.

Strukturiranije i sporije pjesme koje zahtijevaju disanje svakih 10 sekundi između stihova uzrokuju veću sinkronizaciju otkucaja srca pjevača nego slobodno pjevanje ili "pjevušenje".