U sklopu 54. Varaždinskih baroknih večeri održan koncert "DIvinum officium - In festis Beatae Mariae Virginis: Ad vesperas"
U petak, 27. rujna 2024., u varaždinskoj katedrali Uznesenja BDM na nebo, u sklopu 54. Varaždinskih baroknih večeri održan je koncert "Divinum officium - In festis Beatae Mariae Virginis: Ad vesperas". Koncert su realizirali Komorni vokalni ansambl Donum i zbor Katoličke osnovne škole sv. Uršule "Uršuline zvjezdice" te Katarina Mandić i Višeslav Jaklin na orguljama/pozitivu. Autor koncepta bio je Mislav Lucić, a umjetnički voditelj projekta mo. Višeslav Jaklin.
Koncert se bazirao na večernjem času molitve Božanskog časoslova s pripadajućim psalmim, himnima i biblijskim ulomcima vlastitima za svetkovine Blažene Djevice Marije. Tako su se na programu na programu našla uglazbljenja psalama, himana, molitvi i sl. što iz pera svjetskih majstora (Monteverdi, Hassler, Dering itd.), ali i hrvatskih/uz Hrvatsku vezanih autora (Cecchini, Ebner). Kao nit poveznica između svih točaka našao se gregorijanski koral (uz dva pojavljivanja nešto manje poznatog, ali muzički "egzotičnijeg" ambrozijanskog korala), čime se naglasila ukorijenjenost zapadne klasične glazbe u tom drevnom pjevanju Crkve. Uz vokalne točke, na programu su se našle i dvije orguljske točke, napisane "alternatim" tehnikom koja označava izmjenu pjevanog koralnog versa i orguljskih bravuroznih varijacija na pripadajući vers. Tako se himnom "Salve Regina" A. Schlicka predstavio katedralni orguljaš mo. Višeslav Jaklin, donijevši zvuk starog renesansnog njemačkog orguljaškog stila, dok se u drugom dijelu koncerta kao solistica predstavila darovita orguljašica mlađe generacije Katarina Mandić i to "Magnificatom primi toni" J. C. Kerlla kojega je virtuozno i tehnički besprijekorno izvela na pozitivu u korskoj ogradi koji datira iz davne 1747. godine, davši tako povijesno prilično autentičnu zvučnu sliku.
Oba vokalna ansambla, i KVA Donum i zbor Uršuline zvjezdice u svojim su nastupima i kompozicijama bili vrlo postojani, pažljivo pokušavajući iz svako kompozicije izvući maksimum koju pruža u glazbenom, interpretacijskom, ali i sadržajnom smislu. Dramaturški elementi poput procesije, paljenja tamjana, mijenjanja boje ambijentalnog osvjetljenja, a posebice fizička odvojenost ansambala (KVA Donum pjevao je s kora, dok su Uršuline zvjezdice bile u prezbiteriju, a solisti su pjevali s raznoraznih punkotva u crkvi - kor, galerije, propovjedaonica, dno crkve itd.), publici su pružili jedinstveni i nesvakidašnji (koncertni) doživljaj te su, angažirajući sva osjetila, mogli u punini iskusiti moć i metafizički sadržaj koji izvedena glazba u sebi sadrži.
Koncert je završio zajedničkom izvedbom Tallisove male doksologije "Gloria Patri", a nakon dugotrajnog pljeska i stojećih ovacija dupkom pune katedrale, za bis je izveden napjev "Zdrava Devica" i to na način da su Uršuline zvjezdice pjevale "goli", koralu sličan zapis iz Citharae octochordae zapisan 1723., dok je KVA Donum naizmjence pjevao obradu i harmonizaciju iz pera Mate Lešćana, ponovno naglašavajući i pokazujući kako je stara glazba nepresušno vrelo iz kojega inspiraciju crpe i skladatelji novijeg datuma.
Svakako valja spomenuti kako su koncertu, uz ostale goste i mnogobrojnu publiku, nazočili i Nj. E. mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u RH te varaždinski biskup u miru mons. Josip Mrzljak, koji nisu krili zadovoljstvo i očaranost cjelokupnim dojmom koncerta.
Detalje o programu koncerta, kao i tekstove izvednih skladbi pogledajte na sljedećoj poveznici: Programska knjižica.
Koncert se bazirao na večernjem času molitve Božanskog časoslova s pripadajućim psalmim, himnima i biblijskim ulomcima vlastitima za svetkovine Blažene Djevice Marije. Tako su se na programu na programu našla uglazbljenja psalama, himana, molitvi i sl. što iz pera svjetskih majstora (Monteverdi, Hassler, Dering itd.), ali i hrvatskih/uz Hrvatsku vezanih autora (Cecchini, Ebner). Kao nit poveznica između svih točaka našao se gregorijanski koral (uz dva pojavljivanja nešto manje poznatog, ali muzički "egzotičnijeg" ambrozijanskog korala), čime se naglasila ukorijenjenost zapadne klasične glazbe u tom drevnom pjevanju Crkve. Uz vokalne točke, na programu su se našle i dvije orguljske točke, napisane "alternatim" tehnikom koja označava izmjenu pjevanog koralnog versa i orguljskih bravuroznih varijacija na pripadajući vers. Tako se himnom "Salve Regina" A. Schlicka predstavio katedralni orguljaš mo. Višeslav Jaklin, donijevši zvuk starog renesansnog njemačkog orguljaškog stila, dok se u drugom dijelu koncerta kao solistica predstavila darovita orguljašica mlađe generacije Katarina Mandić i to "Magnificatom primi toni" J. C. Kerlla kojega je virtuozno i tehnički besprijekorno izvela na pozitivu u korskoj ogradi koji datira iz davne 1747. godine, davši tako povijesno prilično autentičnu zvučnu sliku.
Oba vokalna ansambla, i KVA Donum i zbor Uršuline zvjezdice u svojim su nastupima i kompozicijama bili vrlo postojani, pažljivo pokušavajući iz svako kompozicije izvući maksimum koju pruža u glazbenom, interpretacijskom, ali i sadržajnom smislu. Dramaturški elementi poput procesije, paljenja tamjana, mijenjanja boje ambijentalnog osvjetljenja, a posebice fizička odvojenost ansambala (KVA Donum pjevao je s kora, dok su Uršuline zvjezdice bile u prezbiteriju, a solisti su pjevali s raznoraznih punkotva u crkvi - kor, galerije, propovjedaonica, dno crkve itd.), publici su pružili jedinstveni i nesvakidašnji (koncertni) doživljaj te su, angažirajući sva osjetila, mogli u punini iskusiti moć i metafizički sadržaj koji izvedena glazba u sebi sadrži.
Koncert je završio zajedničkom izvedbom Tallisove male doksologije "Gloria Patri", a nakon dugotrajnog pljeska i stojećih ovacija dupkom pune katedrale, za bis je izveden napjev "Zdrava Devica" i to na način da su Uršuline zvjezdice pjevale "goli", koralu sličan zapis iz Citharae octochordae zapisan 1723., dok je KVA Donum naizmjence pjevao obradu i harmonizaciju iz pera Mate Lešćana, ponovno naglašavajući i pokazujući kako je stara glazba nepresušno vrelo iz kojega inspiraciju crpe i skladatelji novijeg datuma.
Svakako valja spomenuti kako su koncertu, uz ostale goste i mnogobrojnu publiku, nazočili i Nj. E. mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u RH te varaždinski biskup u miru mons. Josip Mrzljak, koji nisu krili zadovoljstvo i očaranost cjelokupnim dojmom koncerta.
Detalje o programu koncerta, kao i tekstove izvednih skladbi pogledajte na sljedećoj poveznici: Programska knjižica.
M. L.
Fotografije: Varaždinske barokne večeri i privatna arhiva
Fotografije: Varaždinske barokne večeri i privatna arhiva